Koncert Čarobne frule u Dekanovcu

Florijan Andrašec, kantor
21/12/2018

Za svoj prvi koncert u Dekanovcu, Čarobna frula je pripremila izbor iz nekoliko različitih dijelova svog raznovrsnog repertoirea.

U prvom dijelu izvest će hrvatske domoljubne skladbe Ivana Zajca, Jakova Gotovca i Marijana Milića.

Drugi dio, koji doduše započinje autorskom skladbom Dragutina Domjanića i Vlahe Paljetka Popevke sem slagal, ali skladbom toliko popularnoj u sjevernoj Hrvatskoj, da ju mnogi drže narodnom pjesmom, posvećen je hrvatskim narodnim pjesmama, s posebnim naglaskom na međimurske.

Čarobna frula često i rado izvodi međimurske narodne pjesme, jer su one jedan od najljepših dragulja prebogate hrvatske narodne baštine. Na najvećim zborskim natjecanjima, kao što su Svjetske zborske igre ili Grand Prix of Nations, Čarobna frula uvijek nastupa i u folklornoj kategoriji, s programom koji obvezno ima bar jednu međimursku pjesmu. Dirigent Čarobne frule Marijan Milić obradio je dosad za zbor Grad se beli, Vuprem oči, Zvira voda, Vehni, vehni fijolica, Tu za repu, tu za len, Zibu haju, Kiša pada… A za ovu prigodu, još dvije pjesme Florijana Andrašca, Liepi briegi zeleni i Na toj trdoj klopi, želeći doprinijeti revitalizaciji baštine ovog izvanrednog umjetnika.

Liepi briegi zeleni je “poznata pjesma”, za koju mnogi misle da je narodna, i, shodno tome, da ju mogu mijenjati kako im se svidi; tako su kravicepostale kozice, mnad pastirmladi kozar, itd., da ne pričam o kraćenju i preskakivanju kitica. Međutim, izvorna pjesma je sa svojih 10 kitica skladna i zaokružena priča, a svako kraćenje oduzima joj dio smisla.

Posebno je zanimljiva pjesma Na toj trdoj klopi, sa svojom tipično međimurskom melodijom i autobiografskim značajkama teksta, koja u malo riječi puno govori o mukotrpnom svakodnevnom trudu Florijana Andrašeca. Danas, kad se u mislećih Hrvata opet vraća svijest o ljepoti i vrijednosti kajkavskog jezika, plodovi tog truda, recimo stihovi poput

Il’ kamena klešem,

il’ pesme spišuvlem.

dragocjen su izvor kako leksičkih, tako i izražajnih mogućnosti kajkavskog jezika, koji je predugi niz godina trpio (srećom, ne do kraja uspješne) pokušaje iskorjenjivanja iz hrvatskog jezičnog korpusa.

U trećem dijelu Čarobna frula će predstaviti lepezu svog popularnog i jazz programa, s natruhom duhovne glazbe, koja će svoju opširniju prezentaciju (zbog nedostatka vremena) morati pričekati do neke druge zgode.

Marijan Milić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *